Opasnosti za računala

Tehnologija

Imate li pitanja?

Ako imate pitanja slobodno nas kontaktirajte, rado ćemo odgovoriti na vaše upite!

Opasnosti i izazovi koji vas vrebaju na internetu

Postoji niz opasnosti za računala, a neke od najčešćih uključuju:

Zlonamjerni softver (malware)

– virusi, crvi, trojanci i drugi oblici zlonamjernog softvera mogu oštetiti vaš sustav, ukrasti vaše osobne podatke i informacije o računu ili usporiti vaše računalo. Zaštitite se instaliranjem kvalitetnog antivirusnog programa i redovito ažurirajte svoje operativne sustave i programe.

Hakiranje

– računala mogu biti hakirana ako su slabo zaštićena ili ako korisnici ne koriste snažne lozinke i ne paze na sigurnost svojih podataka. Redovito mijenjajte svoje lozinke, koristite složene kombinacije slova, brojeva i simbola i koristite dvofaktornu autentifikaciju kada je to moguće.

Phishing

– phishing je oblik prevare u kojem se korisnici privlače da otkriju svoje osobne podatke putem lažnih e-pošta, web stranica ili drugih oblika komunikacije. Pazite na neželjenu poštu i budite oprezni kada vas nepoznate osobe traže da otkrijete svoje osobne podatke.

Tehnički kvarovi – računala se mogu pokvariti zbog problema s hardverom ili softverom. Pazite na redovito održavanje vašeg sustava i ažuriranje vaših programa kako bi se izbjegli problemi s računalom.

Gubitak podataka

– podaci se mogu izgubiti zbog kvara na tvrdom disku, virusa ili drugih problema s računalom. Redovito izrađujte sigurnosne kopije vaših datoteka kako biste se zaštitili od gubitka podataka.

Da biste se zaštitili od ovih opasnosti, trebali biste koristiti kvalitetan antivirusni program, redovito ažurirati svoje operativne sustave i programe, koristiti jake lozinke i dvofaktornu autentifikaciju, paziti na neželjenu poštu i izbjegavati klikanje na sumnjive veze, redovito održavati svoje računalo i izrađivati sigurnosne kopije svojih datoteka. Također je važno educirati se o sigurnosti na internetu kako biste bili svjesni potencijalnih opasnosti i znali kako se zaštititi.

Virusi, zloćudni programi i drugi oblici zlonamjernog softvera mogu uzrokovati ozbiljne probleme na računalima, uključujući krađu osobnih podataka, usporavanje računala i oštećenje datoteka. Najopasniji virusi su obično oni koji su sposobni za samoreplikaciju i širenje na druge računala preko mreže, poput crva i trojanaca. Crvi se mogu širiti brzo i samostalno, dok trojanci se često maskiraju kao korisni programi, a kad se instaliraju, mogu omogućiti napadaču daljinsku kontrolu nad računalom. Među zloćudnim programima, najopasniji su obično rootkitovi, programi koji se mogu infiltrirati u sustav na dubokoj razini i omogućiti napadaču potpunu kontrolu nad računalom, uključujući mogućnost skrivanja svojih tragova. Razlika između virusa i zlonamjernih programa leži u tome da su virusi programi koji se mogu samostalno replicirati i širiti na druge računala putem mreže, dok se drugi oblici zlonamjernog softvera obično ne mogu samostalno širiti, već se moraju instalirati ručno. Trojanci i rootkitovi su primjeri drugih oblika zlonamjernog softvera.

Ovo su najopasniji:

  • File infektor je najčešći računalni virus. Ovaj virus inficira izvršne datoteke (kao što je .exe) tako što ih prebriše ili ubaci zaraženi kod koji ih onemogućuje. U težim slučajevima može u potpunosti ponovno formatirati tvrdi disk. Ako posjećujete nepouzdane web stranice vrlo vjerojatno je da ćete kod skidanja igara, raznih aplikacija, fotografija ili filmova pokupiti i ovaj virus.
  • Trojanski konj ili tzv. trojanac se predstavlja kao legitiman program ili je ugrađen u njega i za razliku od virusa on nema sposobnost samostalnog repliciranja. On mora biti pokrenut instaliranjem zaraženog softvera, a dizajniran je za zlonamjerne svrhe, poput špijuniranja, krađe korisničkih lozinki i brojeva kreditnih kartica, brisanja datoteka, širenja botnet mreže i izvođenja DDoS napada.
  • Botnet – (robot” i “mreža) sastoji se od više zaraženih računala koja međusobno komuniciraju preko interneta. Kriminalci koriste vaše te brojna druga računala i druge mrežne uređaje za ucjenu drugih ljudi ili uzrokovanju raznih smetnji koji vam onemogućuju normalan rad.  Oni iskorištavaju sigurnosne probleme u softveru, na web-mjestima ili vam mogu isporučiti zlonamjerni softver putem e-pošte. Mogu prikupljati sve podatke, kopirati datoteke, instalirati bilo koju aplikaciju i pratiti vaše aktivnosti na uređaju te pokrenuti distribuirani napad uskraćivanja usluge (Distributed Denial-of-Service – DDoS). Ovaj napad  se temelji na preopterećenju poslužitelja web prometom kako bi se srušio. Zombie računala imaju zadatak preplaviti web-mjesta i druge internetske usluge, što rezultira njihovim uklanjanjem na neko vrijeme.
  • Rootkit- u početku ovi programi su služili za uklanjanje administratorskih ograničenja i omogućavali su prevladavanje skoro svih ograničenja pristupa određenim funkcijama sustava postavljene od strane proizvođača. Instalacija Rootkita može biti automatizirana ili ga haker može instalirati nakon što dobije root ili administratorski pristup. Tako da  iako im to nije bila prvobitna namjera ova zbirka programa koristi se u zlonamjerne radnje koji omogućuju pristup računalu ili računalnoj mreži na razini administratora, omogućujući tako napadaču da dobije root ili privilegirani pristup računalu i eventualno drugim strojevima na istoj mreži .
  • Backdoor /remote-access trojanac (RAT) daljinski pristupa računalnom sustavu ili mobilnom uređaju. Može ga instalirati drugi maliciozni program. Daje gotovo potpunu kontrolu napadaču, koji može izvesti širok raspon radnji, uključujući: izvršavanje raznih naredbi, praćenje, snimanje zaslona i tipki na tastaturi, kopiranje, brisanje i slanje datoteka.
  • Ransomware je vrsta zlonamjernog softvera koji vas sprječava da pristupite vašim uređajima, računalnim datotekama, sustavima ili mrežama i zahtijeva da plate otkupninu kako bi vam ponovo omogućili pristup. Jedan od poznatijih je onaj koji ostavlja dojam da je policijsko upozorenje o pregledavanju nelegalnog sadržaja i sl., a koristi simbole MUP-a RH kako bi neupućeni korisnik platio otkupninu.
  • Scareware je lažni antivirusni softver koji se pretvara da skenira i pronalazi zlonamjerni softver/sigurnosne prijetnje na korisnikovom uređaju kako bi korisnik platio njegovo uklanjanje.
  • Spyware se instalira na računalo bez znanja vlasnika kako bi nadzirao njihovu aktivnost i prenio informacije trećoj strani.
  • Adware prikazuje reklamne natpise ili skočne prozore koji uključuju kod za praćenje ponašanja korisnika na internetu

Najbolji način za obranu od zlonamjernog softvera je korištenje kvalitetnog antivirusnog programa i održavanje operativnog sustava i drugih programa ažurnima. Također je važno koristiti snažne lozinke i dvofaktornu autentifikaciju, izbjegavati klikanje na sumnjive veze i ne otvarati neželjenu poštu. Redovito izrađujte sigurnosne kopije svojih datoteka kako biste se mogli oporaviti ako dođe do gubitka podataka.

Pružaju li antivirusni programi 100% zaštitu od virusa?

Iako su antivirusni programi, a posebno s premium značajkama obično vrlo učinkoviti u otkrivanju i uklanjanju virusa i drugih zlonamjernih programa, nitko ne može pružiti 100% zaštitu od svih vrsta virusa. Različiti virusi i drugi zlonamjerni programi razvijaju se svakodnevno, a proizvođači antivirusnih programa rade naporno kako bi ažurirali svoj softver kako bi se borili protiv novih prijetnji.

Čak i najbolji antivirusni programi neće uvijek uspjeti otkriti svaki virus ili zlonamjerni program. Stoga je važno koristiti druge sigurnosne mjere, poput korištenja sigurnih lozinki, izbjegavanja klikanja na sumnjive veze i privitke e-pošte, ažuriranja softvera i operativnog sustava i tako dalje.

Ukratko, dok premium antivirusni programi pružaju visoku razinu sigurnosti, oni ne mogu pružiti apsolutnu zaštitu od svih vrsta virusa i drugih zlonamjernih programa.

Tags :

Tehnologija

Share This :